Tema ovog diplomskog rada je utjecaj korištenja financijskih sredstava iz EU fondova na razvoj zemalja članica te razvoj gradova i županija Republike Hrvatske. Također spomenute su naznake novog kohezijskog okvira za razdoblje 2021-2027. Unazad dvadesetak godina RH započinje sa korištenjem prvih pomoći obnove i razvoja kroz pred pristupne programe Europske unije. Prva sredstva dostupna su iz programa OBOVA (1996), zatim CARDS (2001-2004), a stjecanjem statusa države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji koriste se programi (PHARE, ISPA, SAPARD te novi pred pristupni program IPA). Ulaskom u članstvo, RH stječe pravo korištenja fondova Europske unije kao punopravna članica. Kao glavni instrument Kohezijske politike Europske unije u cilju ujednačenog razvoja država članica kao i regija unutar pojedinih zemalja članica na raspolaganju su ESI fondovi. ESI fondovi sastoje se od pet fondova: Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF), Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. U ovom radu napravljena je detaljnija razrada povlačenja sredstava po županijama RH prema podjeli na regiju NUTS3 razine. Statistički podaci prikazani tablično i grafički govore o utjecaju na razvoj županija i grada Zagreba kroz povlačenje bespovratnih sredstava iz ESI fondova prema broju stanovnika, u odnosu na udio BPD – a po stanovniku županije te udio BDP-a županije na ukupni BDP Republike Hrvatske. Praktični primjeri samo nekih od velikog broja uspješno provedenih projekata na području poljoprivrede, prometa, turizma, zdravstva projekata prekogranične suradnje kojima se potiče partnerstvo i suradnja regija sa susjednim zemljama te projekata vezanim uz regionalni razvoj govore o pozitivnom utjecaju povlačenja bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije na gospodarstvo i kvalitetu svakodnevnog života građana Hrvatske. EU suočena s novim izazovima i promjenama tijekom vremena, uz poboljšanja u administratinim i zakonodavnim okvirima i u novom kohezijskom razdoblju (2021-2027) nastavlja djelavati na održivom i ubrzanom razvoju kako nerazvijenih tako i razvijenih krajeva europskog prostora.