Kada se uzme u obzir da svaki rat ništa dobro nikome nije donio a završetkom 2. svjetskog rata neke zemlje odlučile su okrenuti neku novu stranicu u svojim odnosima dolazi se do zaključka da se može kada se to zaista i hoće. Proces suradnje i integracije iz toga davnoga doba a sve u cilju smanjenja ekonomskih i društvenih razlika te gospodarskog rasta izrodio je Europsku Uniju. Takva jedna zajednica koja kroz povijest raste i razvija se iznjedrila je razne modele, procedure i politike. Kontinuirano radeći na smanjenju regionalnih nejednakosti i ravnomjernom razvoju zasigurno u potpunosti opravdava svoje postojanje. Svakako jedan od najznačajnijih instrumenata provedbe i postizanja svojih ciljeva navodi se Kohezijska politika EU. Instrumenti provedbe te iste Kohezijske politike su fondovi. Poznato je koliko napora treba uložiti da se postane punopravna članica Europske unije. Republici Hrvatskoj nakon dugih godina mukotrpnih pregovora na raspolaganje su postavljeni značajni financijski iznosi. Smatra se u dijelu javnosti da novci padaju sa neba ali proučavajući stručnu literaturu iz područja EU fondova dolazi se do zaključka da je to proces koji je dobro osmišljen i sustavan, isplaniran do najsitnijeg detalja i samo najbolji i najstručniji ovdje uspijevaju.Cilj i svrha ovoga rada je upravo upoznati se sa općim značajkama Europske Unije i Kohezijske politike koju ona provodi. Zatim, kako je Republika Hrvatska postala punopravna članica te kako je iskoristila mogućnosti koje su joj na raspolaganju. Virovitičko-podravska županija u suradnji sa svim potpornim institucijama, a tu se prije svega misli na jednu od najuspješnijih razvojnih agencija u RH Vidra, koliko je iskoristila potencijal fondova EU. Glavni rezultat ovoga rada je taj da se spoznalo da je Kohezijska politika Europske Unije omogućila dodatan impuls razvoju Virovitičko-podravske županije kroz mnoge odrađene projekte a ovdje se kao primjer navodi Panonski drvni centar kompetencija financiran sa 99 posto sredstava EU.